Okrugli stol: Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol pod nazivom:

“Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti”

Teme i predavači Okruglog stola su:

  • Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada – Irena Bačelić i Lana Lukačić, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
  • Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice – prof. dr. sc. Mislav Grgić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više – prof. dr. sc. Gordan Gledec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Končara – doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan, KONČAR – elektroindustrija d.d., KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d.
  • Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla – prof. dr. sc. Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla
  • Rimac Automobili – danas i sutra – dr. sc. Antonija Mršić-Radas, Rimac Automobili

Moderator Okruglog stola: prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić, predsjedatelj Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a.

Okrugli stol održat će se online4. prosinca 2020. godine u terminu od 14:00 do 16:30 sati i moći će mu se pristupiti putem MS Teams poveznice.

U nastavku obvijesti nalaze se sažeci izlaganja i kratki životopisi predavača.

Irena Bačelić i Lana Lukačić: “Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada”

Sažetak

Moderno tržište rada zahtjeva stalni razvoj vještina i znanja tijekom cijelog radnog vijeka. Radnici, a i poslodavci u 21. stoljeću, moraju se kontinuirano prilagođavati novim poslovnim procesima i brzom tehnološkom napretku. Razvoj digitalnih tehnologija promijenio je način poslovanja poduzeća, način komunikacije i razmjene informacije među ljudima te način interakcije u javnom i privatnom sektoru. Kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada započela je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) kojeg je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) sunositelj zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Da bi se dinamiziralo naše tržište rada, MRMSOSP razvija novi “Portal tržišta rada” koji će preko web-sučelja omogućiti korisnicima pristup informacijama o potrebama na tržištu rada. Potrebe za stalnim usklađivanjem i unapređenjem kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom. Stoga će MRMSOSP će uskoro započeti projekt “Unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – faza I” kojim će se pružiti podrška uspostaviti sustava profesionalnog usmjeravanja na svim razinama obrazovanja i sustavu rada i zapošljavanja.

Kratki životopisi

Irena Bačelić je načelnica Sektora za razvoj tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U njezine odgovornosti spadaju i politike, programe i mjere iz područja zapošljavanja, usklađivanje obrazovanja potreba tržišta rada, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te analiza trendova na tržištu rada u smislu potražnje za radnom snagom. Prije rada u Ministarstvu, radila je kao savjetnik za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za nezaposlene, s posebnim naglaskom na teže zapošljive osobe, s ciljem razvijanja njihovih vještina, osobito u traženju zaposlenja. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je i u provedbu Garancije za mlade u Hrvatskoj, a predsjednica je Foruma za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u RH od 2014. godine. Uz to, radi na uspostavi partnerstva s obrazovnim institucijama i komorama, kako bi se unaprijedilo područje usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Također je i članica Odbora za zapošljavanje Vijeća EU (EMCO) i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).

Lana Lukačić je voditeljica Službe za praćenje i usklađivanje potreba tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prije Ministarstva, radila je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na poslovima uspostave Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri kao i savjetovanja osoba s ciljem razvoja vještina upravljanja karijerom. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je u provedbu HKO-a, vrednovanje standarda zanimanja te kao nacionalni koordinator za regulirane profesije sudjeluje u radu  grupe koordinatora na EU razini. Članica je i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).

Prof. dr. sc. Mislav Grgić: “Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice”

Sažetak

U predavanju će se prikazati primjeri suradnje akademske zajednice i gospodarstva, s naglaskom na iskustva s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Iznijet će se podaci o rezultatima koje postižu maturanti na ispitima Državne mature i njihovoj kvaliteti pri upisu FER-a, kao i trendovima interesa za upisom fakulteta u područjima STEM. Prikazat će se primjeri dobre prakse vezani uz popularizaciju područja STEM, sve s ciljem da se privuku najbolji studenti i kasniji doktorandi i zaposlenici fakulteta koji će raditi i istraživati u suradnji s gospodarstvom. Detaljnije će se iznijeti višegodišnji podaci o projektnoj suradnji FER-a s hrvatskim gospodarstvom, uključujući i istraživačko-razvojne projekte BICRO PoC i sve dosadašnje IRI-projekte. Pojasnit će se na koji način FER potiče svoje istraživače na aktivnije bavljenje znanstvenim radom. Prikazat će se aktivnosti Centra karijera FER-a kao izvrsne spone između Fakulteta i poslovnih subjekata. Posebno će biti istaknuta ustanova Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), čiji je osnivač FER, a koja u Hrvatskoj predstavlja jedinstvenu sponu između znanstvenih istraživanja i inovacija te primjene rezultata istraživanja u hrvatskome gospodarstvu.

Kratki životopis

Mislav Grgić rođen je u Osijeku. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Na FER-u je magistrirao 1998. godine, a doktorirao 2000. godine. Od 1997. godine zaposlen je u Zavodu za komunikacije i svemirske tehnologije FER-a. Trenutačno radi na FER-u kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2014. do 2018. godine obnašao je dužnost dekana FER-a. Od listopada 2015. godine posebni je savjetnik rektora za područja STEM i međunarodne projekte. Od prosinca 2018. godine voditelj je alumni-zajednice FER-a, koja ima više od 20.000 članova. Bio je voditelj ili istraživač na 15 međunarodnih i 13 domaćih znanstvenih projekata. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, koji imaju preko 4500 citata prema bazi Google Scholar, što ga svrstava među najcitiranije znanstvenike Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je najcitiraniji znanstvenik FER-a. Od srpnja 2019. godine primljen je kao redoviti član u Europsku akademiju (Academia Europaea). Od 2012. godine redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za svoj znanstveni, organizacijski i stručni rad.

Prof. dr. sc. Gordan Gledec: “Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više”

Sažetak

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) trenutačno je najznačajnija visoko-obrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova u Republici Hrvatskoj iz područja elektrotehnike, računarstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. FER ima izniman znanstveno-istraživački rad. S trenutačno aktivna 242 znanstveno-istraživačka kompetitivna projekta, FER je najtraženiji partner za suradnju u istraživanjima i razvoju inovacija. FER njeguje snažnu suradnju s gospodarstvom na lokalnoj i međunarodnoj razini, a u istraživanjima i razvoju pomaže poduzećima i agencijama koje nemaju takve samostalne mogućnosti. FER ima aktivnu društvenu ulogu u razvoju javnih politika, suradnji s udrugama civilnoga društva te suradnji s drugim edukacijskim ustanovama na svim razinama. Studijskim programima na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, FER privlači najbolje studente iz Hrvatske što je izuzetno vidljivo po kriteriju uspjeha iz Matematike i Fizike na Državnoj maturi pri upisu srednjoškolaca na preddiplomske studije. Na tržištu rada je izuzetno velika potraga za studentima svih FER-ovih studijskih programa te trenutačno oko 250 poduzeća putem Centra karijera FER-a traži svoje buduće djelatnike. Od akademske godine 2021./2022., FER započinje izvoditi sve svoje studijske programe (preddiplomske, diplomske i doktorske) na engleskom jeziku. Dugoročni je cilj FER-a pri tome značajno doprinijeti povećanju broj stručnjaka u području STEM, povećati priljev stranih studenata u Hrvatsku i povećati dvosmjernu mobilnost studenata i nastavnika. Novi studijski programi usklađeni s najboljim svjetskim uzorima kreirani su dovoljno fleksibilno da dugoročno zadovoljavaju potrebe studenata, tržišta rada te osoblja visokog Fakulteta.

Kratki životopis

Gordan Gledec dekan je Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i redoviti profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo. Njegovi znanstveni i nastavni interesi vezani su uz tehnologije interneta i World Wide Weba, sigurnost na internetu, uporabivost weba, interakciju čovjeka i računala te obradu prirodnoga jezika. Nositelj je nekoliko kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima te na poslijediplomskom doktorskom i poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Bio je mentorom preko 120 studenata na svim razinama studija. Objavio je preko 40 stručnih i znanstvenih radova u zbornicima domaćih i međunarodnih konferencija te u časopisima. Surađivao je na desetak međunarodnih projekata i studija i ekspertiza za hrvatska poduzeća. Na FER-u je od 2010. do 2014. godine bio predsjednik Povjerenstva za upravljanje kvalitetom, a od 2014. do 2018. godine prodekan za znanost. Bio je član Radne skupine za izradu strategije informatizacije Sveučilišta u Zagrebu od 2011. do 2013. godine. Godine 2013. bio je član Radne skupine za izradu strategije osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. godine član je Vijeća tehničkoga područja Sveučilišta u Zagrebu, a od prosinca 2018. godine član je Senata Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. godine član je, a od 2011. godine predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr, neovisnog stručnog tijela Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, koje je zaduženo za upravljanje domenskim prostorom Republike Hrvatske.

Doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan: “Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz KONČARA”

Sažetak

Društva Grupe KONČAR djeluju u području elektroenergetike, transporta i industrije te zapošljavaju 3448 radnika. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na vlastitom znanju i naprednim tehnologijama u okviru manjih serija ili specifičnih proizvoda i usluga. Grupa zapošljava 40 % suradnika s višim i visokim obrazovanjem, pretežno iz STEM područja. Očekuje se kako će buduća radna mjesta zahtijevati kombinaciju tradicionalnih i novih vještina i znanja, odnosno formalni i neformalni obrazovni sustav koji potiče kontinuirano obrazovanje i prilagodbu novim poslovnim izazovima. To će nametati potrebu za stručnjacima koji znaju kombinirati postojeća i buduća specijalistička znanja, ali i stručnjacima koji se istovremeno mogu nositi s multidisciplinarnim složenim tehničkim i društvenim problemima. Zbog toga se uočava potreba za učinkovitijim povezivanjem fakulteta i visokih škola kako međusobno, tako i s gospodarstvom putem  fleksibilnijih studijskih programa i povećanjem broja zajedničkih projekata.

Kratki životopisi

Doc. dr. sc. Ivan Bahun rođen je 16. rujna 1960. godine. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1984., magistrirao 1992. i doktorirao  2005. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je trenutno u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Član je gospodarskog savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine radio je na poslovima istraživanja i razvoja u Elektrotehničkom institutu Rade Končar. Od 1993. do 2001. godine u Končar – Institutu za elektrotehniku bio je upravitelj Zavoda za elektroniku i rotacijske strojeve. Od 2001. do 2005. godine bio je član Uprave Končar – Instituta za elektrotehniku, a  2003. godine postaje i direktor konzorcija CROTRAM, koji čine Končar, TŽV-Gredelj i Đuro Đaković, za razvoj i isporuku niskopodnih tramvaja za grad Zagreb. Od 2005. godine predsjednik je Uprave Končar – Električnih vozila gdje su razvijeni moderni niskopodni električni i diesel-električni vlakovi. Trenutno je član Uprave i zamjenik predsjednika Uprave Končar – Elektroindustrije.

Dr. sc. Siniša Marijan zaposlen je u KONČAR-u od 1984. godine,  a od 2011. obnaša različite dužnosti u upravi Društva. Trenutno je direktor KONČAR – Instituta za elektrotehniku. Sudjelovao je u brojnim razvojno-istraživačkim projektima u području elektroenergetike i transporta s naglaskom na razvoj modularnih sklopovskih i programskih platformi ugradbenih računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu. Voditeljstvo i sudjelovanje u razvojno-istraživačkim projektima rezultiralo je uvođenjem novih proizvoda visokih jediničnih cijena u redovitu proizvodnju u Grupi KONČAR. Riječ je, prije svega, o digitalnim regulatorima napona sinkronih strojeva, upravljačkim uređajima tramvaja lokomotiva,  vlakova, modularnim ugradbenim rješenjima sustava upravljanja vjetroagregatom, razvoju programske i sklopovske podrške te komunikacijske infrastrukture za upravljačku elektroniku pretvarača glavnih i pomoćnih pogona tramvaja, vlakova i vagonskih pretvarača. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja.

Prof. dr. sc. Darko Huljenić: “Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla”

Sažetak

Kontinuirani tehnološki razvoj zasniva se na dinamici promjena koje su potrebne u razvoju i primjeni novih proizvoda. Nositelji svega su ljudi koji su voljni pokretati promjene i osposobljeni snalaziti se u multidisciplinarnoj okolini koja stvara nove proizvode. Sučeljavaju se dva principa kao temelji obrazovanja i poslovnih potreba. Dobra temeljna znanja stečena kroz sustav obrazovanja kao podloga za cjeloživotni razvoj u struci i kratkoročne potrebe trenutnih vještina za ostvarivanje poslovnog poduhvata za novi proizvod. To su suprotstavljeni zahtjevi. Kroz strukturnu analizu mogućnosti jednog i drugog sudionika u zajedničkom procesu razvoja društva, koje se temelji na razvoju novih proizvoda, predstavljaju temelj dugotrajnijeg održivog razvoja za sve sudionike – obrazovnu zajednicu, gospodarstvo i studente. Sustav kontinuiranog razgovora i rada zasnovanog na zajedničkim ciljevima održivog razvoja cjelokupne zajednice može balansirati dinamiku očekivanja i doprinose svih sudionika.

Kratki životopis

Naslovni prof. dr. sc. Darko Huljenić direktor je istraživačke jedinice u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d., a ujedno je i izabran u naslovno zvanje profesora na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje predaje na dodiplomskoj nastavi i na doktorskom studiju. U svojoj karijeri je radio niz inženjerskih i menadžerskih poslova. U znanstvenom radu ima više od 90 članaka objavljenih na konferencijama i u časopisima. Aktivan je u istraživačkim projektima u međunarodnim i domaćim projektima te je član inženjerskih udruženja IEEE, ACM.

Dr. sc. Antonija Mršić Radas: “Rimac Automobili – danas i sutra”

Sažetak

Rimac Automobili danas predstavljaju globalni brend, posebice imajući u vidu supersportski potpuno električni automobil C_Two. Zbog vrhunske tehnologije koju tvrtka razvija, postali su dobavljač brojnim proizvođačima automobila i tehnološkim tvrtkama, kao što su Koenigsegg, Aston Martin, Seat, Automobili Pininfarina, Roborace, Hyundai, Porsche, Renault, Jaguar, AMG i drugi. Rimac Automobili imaju dvije ključne poslovne grane koje zajedno izvrsno funkcioniraju: superautomobili i tehnologija. Tvrtka je trenutačno u tranzicijskoj fazi, prelazi s proizvodnje malog broja superautomobila i komponenata za druge proizvođače, na veće projekte koje obuhvaćaju razvoj i proizvodnju većih količina komponenata, što se temelji na preko 800 uposlenika u raznim varijantama uposlenja i ekspanzijskim planovima tvrtke. Realizacija dugoročne strategije tvrtke u značajnoj mjeri ovisi i o obrazovnom sustavu kojega treba unaprijediti, posebice u tehnološkom području, gdje su velika očekivanja od etabliranih hrvatskih tehničkih fakulteta.

Kratki životopis

Dr. sc. Antonija Mršić Radas trenutno radi u tvrtki Rimac Automobili kao menadžer za projekte financirane iz EU fondova i odnose s vladinim institucijama. Njezin rad uključuje utvrđivanje mogućnosti financiranja, identifikaciju istraživačko-razvojnih projekata te pripremu i provedbu projekata, uključujući strateški projekt izgradnje Rimac Campusa. Gospođa Mršić Radas ima više od 15 godina iskustva u javnom, nevladinom i privatnom sektoru. Prije no što se pridružila tvrtki Rimac Automobili, radila je u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao načelnica Sektora za inovacijsku politiku, a prethodno kao voditeljica Odjela za suradničke projekte istraživanja i razvoja u tadašnjoj Poslovno-inovacijskoj agenciji BICRO. Bila je i direktorica Udruge poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Specijalistica je za hrvatsku i europsku javnu politiku u području istraživanja i inovacija, poduzetništva i konkurentnosti te iskusni voditelj projekata. Gospođa Mršić Radas je doktorirala političke znanosti, u području javnih politika i razvoja na Sveučilištu u Zagrebu.

 

Slijedeća objava

Časopis Perspektive, studeni 2020. - članak "Tehnološki napredak temelj konkurentne privrede" prof. dr. sc. Nedjeljka Perića, professora emeritusa

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol pod nazivom: “Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti” Teme i predavači Okruglog […]

Kolačići: Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, na vaše uređaje vršimo pohranu male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Uz prihvat Kolačića vaše pregledavanje stranice će se vršiti nesmetano, a u koliko ne prihvatite Kolačiće možda vam neki od sadržaja neće biti dostupni. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close