Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju (2017-2021.)
PREDSJEDATELJ
- Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
ZAMJENIK PREDSJEDATELJA
- Prof. dr. sc. Damir Ježek
Članovi
3. Prof. dr. sc. Nevenka Ožanić
4. Prof. dr. sc. Marin Milković
5. Prof. dr. sc. Damir Kralj
6. Prof. dr. sc. Tanja Pušić
7. Prof. dr. sc. Slavko Krajcar
Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Zagreb, 14.studenog 2018.
Izvješće Odbora za 2018. godinu
U 2018. održani su dva okrugla stola:
- Okrugli stol: Kibernetsko-fizikalni sustavi i Inernet stvari
Mjesto održavanja: HGK, Draškovićeva 45, Zagreb
Datum održavanja: 11.4.2017
Organizator: Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Suorganizator: Inovacijski centar Nikola Tesle (ICENT) i HGK
Okruglom stolu nazočilo je oko 40 sudionika iz gospodarstva, javne i lokalne uprave te akademske zajednice. Navedene tri institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnog značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima s ciljem da se na odgovarajući način približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Želimo s našim okruglim stolovima perzistentno pobuđivati potrebu za strukturnim reformama u Hrvatskoj. Možda nas netko čuje, i razumije. Mi želimo pomoći, na dobrobit naše države.
Osnovni cilj okruglog stola „Kibernetsko-fizikalni sustavi i Internet stvari“ bio je: ukazati na značaj kibernetsko-fizikalnih sustava te Interneta stvari, usluga, a i ljudi, u kontekstu 4. industrijske revolucije, odnosno digitalne transformacije. Također, cilj je bio osvijetliti neka bitna pitanja, kao što su: (i) kako se danas povezuje ekspandirajući virtualni svijet odnosno virtualna stvarnost sa stvarnim fizičkim svijetom, fizičkom stvarnošću?; (ii) koji su dosezi digitalne transformacije?; (iii) ima li mjesta strahu od 4. industrijske revolucije?
Pri osmišljavanju ovoga OS-a nastojali smo osigurati relevantne predavače iz područja: (i) tehnike/tehnologije; organizacije pouzeća i (iii) suvremene ekonomije. Izbor je pao na pet probranih predavača, sveučilišnih profesora, i svaki od njih ima međunarodno provjerene ekspertize.
U svome je predavanju pod naslovom Digitalna transformacija poslovanja i industrijska revolucija 4.0 prof. dr. sc. Mario Spremić (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet) ukazao na najvažnije trendove digitalne ekonomije, razmotrio game-changing scenarije primjene digitalnih tehnologija u različitim industrijama te istaknuo najvažnije karakteristike digitalnih poslovnih modela. Također, istaknuo je korisnost primarnih digitalnih tehnologija, kao i onih nadolazećih, trenutno sekundarnih tehnologija. Komentirao je najvažnije spoznaje vezane uz uspjeh digitalne transformacije i digitalnih poslovnih modela te je prikazao nekoliko studija slučajeva kompanija koje su vrlo uspješne u digitalnoj ekonomiji.
Prof. dr. sc. Ivica Veža (FESB Split) u svome je predavanju pod naslovom Inovativno pametno poduzeće dao kratki pregled dosadašnjih industrijskih revolucija s naglaskom na potencijal četvrte industrijske revolucije. Istaknuo je važnost modela poduzeća u kontekstu četvrte industrijske revolucije. Prikazao je koncept Hrvatskog modela inovativnog pametnog poduzeća (HR-ISE model) zasnovan na vlastitom istraživanju provedenim u laboratoriju Tvornica za učenje (Learning Factory) na FESB-u u Splitu. U laboratoriju je implementiran HR-ISE model s ciljevima edukacije studenata i transfera znanja sa sveučilišta u gospodarstvo.
Prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko (FER Zagreb) u svome je predavanju pod naslovom Programske platforme za Internet stvari objasnila način funkcioniranja Interneta stvari koji omogućuje povezivanje fizičkog i digitalnog svijeta umrežavanjem uređaja iz naše okoline pomoću programskih platformi. Programske platforme omogućuju udaljeni pristup i upravljanje uređajima, a procjenjuje se da danas na tržištu postoji oko 400 različitih IoT platformi. U prezentaciji su komentirana obilježja tih platformi uz primjere popularnih komercijalnih i open source rješenja. Također je objašnjena važnost interoperabilnosti za daljnji razvoj IoT-a te njegovu široku primjenu u praksi te su istaknuta otvorena pitanja vezana uz sigurnost, privatnost, skalabilnost i decentralizaciju.
Izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder (FER Zagreb) u svome je predavanju pod naslovom Umjetna inteligencija i podatkovna znanost kao pokretači digitalne transformacije naglasio da je umjetna inteligencija već stasala u ozbiljnu znanstvenu disciplinu s transformacijskim učinkom na gospodarstvo i način poslovanja, usprkos mnogim neostvarenim obećanjima. Napredak umjetne inteligencije, posebice strojnog učenja, u kombinaciji s raspoloživošću velikih količina podataka, doveli su do razvoja novog interdisciplinarnog područja — podatkovne znanosti ( data science) — kao temeljnog pokretača digitalne transformacije i jednog od pokretača četvrte industrijske revolucije. Brz napredak umjetne inteligencije i široka primjena tehnika podatkovne znanosti ujedno pred društvo postavlja niz izazova, od utjecaja na tržište rada do niza etičkih pitanja.
Završno predavanje održao je Prof. dr. sc. Mato Baotić (FER Zagreb) pod naslovom Optimalno upravljanje sustavom sustava u kojem je definirao kibernetsko-fizikalne sustave (KFS) kao sustave sastavljene od surađujućih računalnih elemenata koji upravljaju fizikalnim jedinicama, a gdje iznimno važnu ulogu imaju upravljački algoritmi. Arhitektura upravljanja KFS-ovima često se sastoji od prostorno raspodijeljenih jedinica za prikupljane podataka, estimaciju, upravljanje i aktuiranje. Naglasio je da postoji puno istraživačko-razvojnih izazova kao što su: projektiranje integriranog sustava upravljanja, komunikacije i računarstva; više razina donošenja odluka; dinamičko rekonfiguriranje povezanih KFS-ova; koordinacijski mehanizmi za KFS-ove vođeni ekonomskim pristupima; kompenzacija nesigurnosti i poremećaja pri balansiranju i globalnoj optimizaciji KFS-ova. U prezentaciji je ilustrirao neke od ideja na primjeru koordiniranog upravljanja fizikalno povezanim sustavom sustava iz elektroenergetske domene.
Nakon prezentacija uslijedili su pitanja i komentari nazočnih i predavača.
- Okrugli stol: Trendovi razvoja biomedicinskog inženjerstva
Mjesto održavanja: HGK, Draškovićeva 45, Zagreb
Datum održavanja: 10.10.2018
Organizator: Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Suorganizator: Inovacijski centar Nikola Tesle (ICENT) i HGK
Okruglom stolu nazočilo je 16 sudionika iz gospodarstva i akademske zajednice.
Osnovni cilj okruglog stola „Trendovi razvoja biomedicinskog inženjerstva“ je: ukazati na značaj razvoja i primjene suvremenih i nadolazećih tehnologija u biomedicinskom inženjerstvu. Napretke u biomedicinskom inženjerstvu treba promatrati u kontekstu četvrte industrijske revolucije, posebno biološkog megatrenda naglašenog u četvrtoj industrijskoj revoluciji. U ovome megatrendu prepoznati su sljedeći smjerovi istraživanja, razvoja i primjene: (i) robotika s naglaskom na primjene u kirurgiji te rehabilitaciji i terapiji pacijenata; (ii) pametna tehnologija lijekova (Smart Drugs); računarstvo u oblaku, Big Dana te Internet stvari; (iv) medicinska virtualna stvarnost; (v) neuronska tehnologija i razvoj inženjerskih alata za istraživanje mozga; (vi) primjena disruptivnih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija.
Na Okruglom stolu prikazane su četiri prezentacije eminentnih sveučilišnih profesora i međunarodno priznatih znanstvenika.
U svome je predavanju pod naslovom Izazovi biomedicinskog inženjerstva početkom 21. stoljeća prof. dr. sc. Ratko Magjarević (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva) ukazao na najvažnije trendove istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija u svijetu početkom 21. stoljeća. Minijaturizacija elektroničkih osjetila, procesora i komunikacijske tehnologije omogućuje ugradnju mjernih čvorova posvuda po i u tijelu, generiranje ogromnih skupova podataka iz kojih se s pomoću umjetne inteligencije izvlače informacije značajne za cjelokupnu populaciju, prevenciju neželjenih tokova u životima, ali i individualni pristup svakom čovjeku uključujući i predikciju neželjenih događaja po zdravlje, odnosno individualizirano liječenje i rehabilitacija. Starenje svjetske populacije zahtijeva pronalaženje rješenja za dugotrajni samostalni život uz nastojanje da kvaliteta života ostane sačuvana.
Prof. dr. sc. Sven Lončarić (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva) u svome je predavanju pod naslovom Biomedicinsko inženjerstvo na Sveučilištu u Zagrebu
dao pregled nastavnih i istraživačkih aktivnosti u području biomedicinskog inženjerstva na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, posebno istaknuvši istraživačke aktivnosti na trima sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu: FER, FSB i PMF. Rezultati projekata koji se provode na Sveučilištu u Zagrebu značajan su znanstveni doprinos u razvoju novih medicinskih uređaja i kliničkih usluga koji pomažu zdravstvenoj struci u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti, a biomedicinski inženjeri su ključni za istraživanje i razvoj, dizajn, nadzor, održavanje i sigurnost medicinskih uređaja, odabir, instalaciju i integraciju sustava medicinske informatike.
Prof. dr. sc. Tanja Jurčević Lulić (Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje) u svome je predavanju pod naslovom Biomehanika – stanje i trendovi razvoja prikazala rezultate nekoliko istraživačkih skupina FSB-a koje se bave istraživanjima i rješavanjem tehničkih problema u biologiji i medicini: (i) numerički algoritmi kojima se opisuje ponašanje bioloških tkiva te omogućava predikciju krvožilnih bolest; (ii) ortodontske terapije u dentalnoj biomehanici; (iii) prikaz strujanja krvi u kardiovaskularnom sustavu; (iv) razvoj različitih implantata, fiksatora i pločica za osteosintezu; (v) istraživanje biomaterijala; primjena 3D tehnologije u biomedicinskom inženjerstvu; razvoj medicinske robotike – neurokirurški robot i egzoskeletni sustavi.
Prof. dr. sc. Mario Cifrek (Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva) u svome je predavanju pod naslovom Suvremene tehnologije u biomedicinskom inženjerstvu dao pregled primjene suvremenih tehnologija u interdisciplinarnom području biomedicinskog inženjerstva s naglaskom na tzv. disruptivne tehnologije: Internet stvari, robotika, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, blokchain, 3D tisak te dronovi. Prikazani su i neki proizvodi suvremene tehnologije koji su već odobreni od strane nadležnih akreditacijskih i regulatornih ustanova iz područja medicine, zdravstva i farmacije i prisutni su na tržištu. Također su komentirani i razvojni projekti te koncepti koji tek trebaju naći svoju potvrdu u praksi.
Nakon prezentacija uslijedili su pitanja i komentari nazočnih i predavača.
Za organizaciju i pripremu obaju okruglih stolova održano je više sjednica Odbora, uglavnom putem elektroničke komunikacije.
Plan aktivnosti Odbora u 2019.
Plan je održati dva okrugla stola pod radnim naslovima:
- Digitalna transformacija u poljoprivredno prehrambenom sektoru – trendovi razvoja u svijetu i stanje u Hrvatskoj
- Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti
Predsjedatelj Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić