Izviješće o radu Centra za prometno inženjerstvo (CPI) 2018. godine

 

Poštovana gospodo!

Dostavljamo redovito i cjelovito izviješće o radu CIP za 2018. godinu na vašu služnost.

1. Izrađen je idejni projekt ISRCE (Intermodal System Rijeka Central Europe), kojeg je pripremio CIP u suradnji sa SET (Senior Expert Tim) iz HGK županijske komore Rijeka i podastrijet je poduzeću „HŽ Infrastruktura“ d.o.o. Zagreb na razmatranje i prihvaćanje. Nadzorni odbor poduzeća „HŽ Infrastruktura“ d.o.o. Zagreb donio je odluku da zadužuje Upravu poduzeća za izradu i primjenu te regulaciju mogućih devijacija u tijeku primjene, ovoga projekta ISRCE. Budući da se radi o vrlo složenom programu rada i projektu od osobitog interesa za Hrvatsku i Europsku uniju, a što je jasno vidljivo i iz rezultata istraživanja međunarodnog projekta SETA (South East Transport Axis), čiji je jedan od nositelja bila i naša Akademija (HATZ), koja je čak potpisala i Memorandum o razumijevanju sa EU za njegovu aplikaciju (gospodin predsjednik HATZ Andročec), predloženo je Upravi „HŽ Infrastruktura“ da ponudi HATZ izradu ovoga Projekta. Ako se takva ponuda dostavi u HATZ i ako bude prihvaćena onda će se formirati ekspertni tim od poznatih eksperata, koji će vjerojatno preuzeti ugovornu obvezu za izradu i pomaganje u aplikaciji projekta ISRCE. Ja ne mogu znati kako će postupiti Uprava poduzeća „HŽ Infrastruktura“, ali znam da ću raditi volonterski bez naknade na ovom projektu kao čovjek dobre volje, kao što sam radio i na projektu SETA.

Očekuje se ponuda poduzeća „HŽ Infrastruktura“ d.o.o. Zagreb i HATZ o zaključivanju ugovora za izradu ovog Projekta uz ugovorenu (pogodbu) financijsku naknadu. Vjerojatno je da bi ova ponuda mogla stići do kraja ovoga mjeseca.

2. Održan je veliki sastanak u Španjolskoj na kojem je obavljena rasprava o izgradnji i razvoju Mediteranskog prometnog koridora RFC-6 koji prolazi i područjem Republike Hrvatske, a koji obuhvaća i izgradnju kapitalnih objekata prometne infrastrukture na međunarodnom EU (TEN-T) Jadransko-ionskom koridoru na kojem su sudjelovali i predstavnici CPI sa prijedlozima za gradnju željezničkog tunela kroz Učku na novoj željezničkoj Jadransko-ionskoj pruzi Barcelona – Trieste – Koper – Rijeka – Igumenitza u Grčkoj na maksimalnoj visinskoj koti 250 m/nv. Poznato je da je EU već prihvatila izgradnju Pelješkog mosta sa pristupnim objektima cestovne prometne infrastrukture uz participaciju od 85% bespovratnih investicijskih sredstava.

Po završetku ovoga složenog procesa dogovaranja HATZ će biti uredno izviješten o postignutim rezultatima, kao što je to rađeno i do sada.

 

3. Održane su tri javne konferencije o razvoju Jadransko-ionskog koridora, u Zagrebu, Splitu i Rijeci na kojima su predstavnici CPI dali značajan doprinos u definiranju programa ulaganja razvojnog kapitala u veće objekte prometne infrastrukture, koje su uspješno raspravili i sa JASPERS-som koji je podržao žurno izgradnju Nizinske dvokolosiječne elektrificirane pruge Rijeka – Zagreb – mađarska granica kako bi se osigurali uvjeti za značajnu sanaciju velikih eksternih prometnih troškova koji danas opterećuju čak 7,3% GDP u EU.

 

4. CPI je aktivno sudjelovao u pripremu, radu i koncepciji ILCAD konferencije, koja je održana u Zagrebu.

Konferencija je okupila 180 međunarodnih i domaćih stručnjaka iz 29 zemalja svijeta koji se bave sigurnošću na željezničko-cestovnim prijelazima.

Organizator Konferencije je bila Međunarodna željeznička unija (UIC), a suorganizatori i domaćini su Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i HŽ Infrastruktura d.o.o.

Pokrovitelji Konferencije su Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo unutarnjih poslova, a podršku konferenciji dali su i brojni sponzori.

Na početku konferencije prikazan je petominutni video sažetak preventivno-edukativnih mjera koje  Fakultet prometnih znanosti i HŽ Infrastruktura dvije godine kontinuirano provodi u sklopu projekta Implementacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na željezničko-cestovnim prijelazima koji je dio Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. godine.

U uvodnom dijelu konferencije, sudionicima su se obratili predstavnici organizatora i pokrovitelja konferencije. Video porukama obratili su se Jean Todt, predsjednik organizacije FIA (Fédération Internationale de l’Automobile) i posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za sigurnost cestovnog prometa te Jean-Pierre Loubinoux, generalni direktor Međunarodne željezničke unije (UIC). Potom su uvodne govore održali predstavnici organizatora i pokrovitelja konferencije iz Hrvatske: Danijela Barić, voditeljica Katedre za tehnologiju cestovnog prometa na Fakultetu prometnih znanosti, Marko Zdravko Žubrinić, član Uprave HŽ Infrastrukture, Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Krešimir Ćosić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske  Kolinde Grabar-Kitarović te Stela Dendić i Antonio Markić, predstavnici mladih iz Tehničke škole Zagreb. Pozvana predavanja održali su Marko Z. Žubrinić iz „HŽ Infrastrukture“ i Pier Eringa iz tvrtke ProRail, nizozemskog upravitelja infrastrukture koji će iduće godine biti domaćin ILCAD konferencije.

Tehnološka rješenja za unapređenje sigurnosti i inovativne metode osvještavanja javnosti, osobito mladih, o odgovornome ponašanju na željezničko-cestovnim prijelazima predstavili su renomirani predavači: Jeroen Nederlof, Brenda Struve, Juny Op de Beeck, Vincent Godeau, Annelies de Keyser, Robert Wainwright, Pavel Skládaný, Pavel Tucka, Katarzyna Kucharek, Ryutaro Uenishi, Ivan Domladovac, Josip Rotar, Andy Elkins, Tamo Vahemets, Yasuhiro Furusawa, Virginie Taillandier, Ladislav Šula, Martin Starčević, Isabelle Fonverne, Tin Viduka, Vjekoslav Solić, Ivan Miloš, Dave Farman, Jose Ruiz, Vladimir Kranz.

Konferenciju je moderirala Danijela Barić, voditeljica projekta ILCAD s Fakulteta prometnih znanosti, a zaključke konferencije iznio je Bernard Penners, voditelj Odjela za sigurnost u Međunarodnoj željezničko uniji.

Snimka konferencije: https://www.youtube.com/watch?v=ORTLQJ7bqDg

U sklopu cjelodnevnih događanja, na prostoru ispred Muzeja Mimara od 12.00 do 19.00 sati na rasporedu je bio program namijenjen mladima. Za njih je bilo pripremljeno sudjelovanje u edukativno-preventivnim radionicama vezanim uz sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima, nagradnim igrama, kvizovima znanja za učenike osnovnih škola, umjetničkom kutku sa studentima Akademije likovnih umjetnosti i školaraca. Hrvatski autoklub (HAK) izložio je simulator prevrtanja koji je bio posebno interesantan mladim vozačima. Zanimljivi štandovi s edukativnim materijalima bili su i Ministarstvo unutarnjih poslova kao i mladih biciklista. Studenti Fakulteta prometnih znanosti prezentirali su VR aplikaciju sigurne i rizične vožnje preko željezničko-cestovnog prijelaza koju su sudionici mogli testirati na štandu Fakulteta. Sadržajan program ispred muzeja Mimara zaokružio je od 18.00 do 19.00 sati nastupom glazbeni sastav Vatra.

Sažetak konferencije i popratnog trodnevnog programa, od 6. do 8 lipnja 2018. godine: https://www.youtube.com/watch?v=q3e8J6D8j0M

 

5. CPI je aktivno sudjelovao u radu Hrvatsko – kineskog foruma, koji je održan u Opatiji u organizaciji HGK (Hrvatske gospodarske komore) i Zhejiang Department of Commerce iz Kine na kojem su razmijenjena  praktična iskustva u razvoju kapitalne prometne infrastrukture koja bi trebala biti u operativnom povezivanju područja EU i Kine preko Republike Hrvatske. Budući da su kinesku delegaciju sačinjavali brojni predstavnici tvrtki iz sektora graditeljstva, proizvodne industrije, prehrambene industrije, turizma, tekstilne industrije, logistike, bankarstva, sektora transporta, IT industrije i investicija. Predstavnici CPI su uspjeli dobiti brojne korisne informacije o mogućnosti uključivanja kineskog razvojnog kapitala u kapitalne objekte prometne i lučke infrastrukture, koje su prezentirali predsjedniku Vlade RH na radnom sastanku pod točkom 6. ovoga Izviješća.

 

6. Dna 26. srpnja 2018. godine održan je sastanak kod predsjednika Vlade RH, gospodina Andreja Plenkovića na kojem su predstavnici CPI iznijeli informacije o mogućnosti i potrebni uključivanja inozemnih investitora u izgradnju, modernizaciju i razvoj kapitalnih objekata prometne infrastrukture te operativnom korištenju tih objekata za razvoj međunarodnog javnog prometa tereta preko područja Republike Hrvatske. Tijekom posjete gospodina premijera Plenkovića Kini više puta je isticana potreba suradnje na planu realizacije prethodno napomenutih objekata prometne infrastrukture najviše u Željeznici i Luci Rijeka.

 

7. CPI je sudjelovao u radu međunarodne konferencije o razvoju TEN-T mreže na području Sjevernog Jadrana, koja je održana u Monfalcone Italija, koja je namijenjena sustavnom razvoju NAPA (Nord Adriatic Ports Association) i njihovom aktivnom uključivanju u novu TEN-T mrežu s ciljem racionalizacije eksternih prometnih troškova na području EU. Predstavnici CPI su izložili program pod naslovom: The role and significance of the Adriatic-Ionian Corridor and the importance of its inclusion into the TEN-T network, koji je dobio posebno važnu ulogu u donošenju konačnih zaključaka ove konferencije.

 

8. Na radionici, Unaprjeđenje upravljanja trgovačkim društvima u kojima RH ima vlasništvo, koja je održana u Zagrebu, predstavnici CPI su aktivno sudjelovali tri radna dana i dali veliki doprinos u radu ove Radionice te u iznošenju brojnih iskustava kao i davanja praktičnih rješenja aktualne problematike na ovom radnom području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

 

9. Održane su tri sjednice SET (Senior Ekspertnog Tima) u HGK na kojima su predstavnici CPI iznijeli i temeljito elaborirali pregled STRATEŠKIH I OPERATIVNIH PROGRAMA I PROJEKATA EU NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE, koji su u procesu realizacije i pripreme za početak realizacije.

 

10. Sudjelovanje u radu „CROATIAN – CHINESE BUSINESS FORUM“, koji je održan 21. 09. 2018. g. u hotelu Sheraton u Zagrebu na kojem su prezentirane mogućnosti ulaganja razvojnog kapitala u strateške prometne projekte na području Republike Hrvatske. CIP je prezentirao realne programe i projekte za partnersko ulaganje razvojnog kapitala u prometnu infrastrukturu na riječkom prometnom pravcu, što je potaklo moguće partnere iz Kine na traženje dopunskih informacija i poslije završetka rada ovoga Foruma.

 

11. U listopadu sudjelovanje u radu Okruglog stola na međunarodnom sajmu prometnih tehnologija „INOTRAS“, Berlin, Njemačka, gdje je CIP prezentirao rezultate istraživanja upravljanja eksternim prometnim troškovima na području EU, sa programom aplikacije te terminskim planom po lokacijama, što je izazvalo osobitu pozornost većeg broja sudionika Okruglog stola koji su tražili dodatne pokazatelje i moguća rješenja utvrđene problematike..

Trenutno CPI radi na pripremi nastupa svojih predstavnika na:

 

12. CIP je sudjelovao u radu Međunarodne konferencije u razvoju suvremenih prometnih sustava „EUROTRANS“, Szczecin, Poljska, gdje je izložio program razvoja programa CETC (Central Europe Transport Corridor) Route C-65 koji ima za cilj tehničko-tehnološki integrirati područje Jadrana – Baltica sa terminskim planom aktivnosti, a što je sukladno poznatoj inicijativi predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grbara Kitarović o funkcionalnom povezivanju koridora za tri mora: Jadran – Baltic – Crno More.

 

13. CIP je aktivno pripremao i sudjelovao u radu stručnog tima SETA koji je 15. 11. 2018. godine u HGK dao značajan doprinos u povećavanju kvalitete predloženih sadržaja Strategije energetskog razvoja RH 15 11 18, gdje je ugrađeno oko 9 novih elemenata ekološke i energetske održivosti suvremenog prometnog sustava bez kojih ova Strategija ne bi bila dovoljno učinkovita, a što je jednoglasno prihvaćeno od nazočnih. Očekuje se usvajanje ove Strategije 22. 11. 2018.g.

 

 

Hvala na suradnji.

Lijepi pozdrav.

Centar za prometno inženjerstvo

Voditelj

prof.dr.sc. Ivan Miloš

 

Predmet: Plan rada Centra za prometno inženjerstvo u 2019. godini

 

U 2019. godini CPI nastavlja davanje stručne pomoći za aplikaciju započetih programa rada, koji se nalaze u procesu realizacije te sudjelovanje u novim projektima razvoja prometne infrastrukture na području Republike Hrvatske:

 

1. Nastaviti s brojnim aktivnostima na pripremi i aplikaciji programa sustavne i planski uređene operativne koordinacije rada svih sudionika u prometnom sustavu na riječkom – glavnom hrvatskom i srednjeeuropskom prometnom pravcu Rijeka – Zagreb – Središnja Europa kako bi se uspjelo ostvariti minimalno povećanje prometa na razinu od 500.000 TEU ili oko 6,5 milijuna tona generalnog tereta. (Danas taj promet iznosi nešto više od 200.000 TEU).

 

2. Budući da se izvode investicijski radovi na izgradnji drugoga kolosijeka i modernizaciji postojeće željezničke pruge Dugo Selo – Križevici, Križevci – Koprivnica – Državna granica, Jurdani – Matulji – Rijeka – Škrljevo CIP će nastojati organizirati najmanje dvije međunarodne konferencije o INTERMODALNOM prometu na kojima će nastojati dokazati JASPERS-u stratešku važnost ovih velikih zahvata na željezničkoj prometnoj infrastrukturi bez koje se ne mogu racionalizirati nabujali eksterni prometni troškovi niti se može prihvatiti oko 400.000 TEU novoga prometa kojega više ne mogu apsorbirati luke u Kopru i Trstu.

 

3. Sudjelovanje u izradi i aplikaciji projekta ISRCE (Intermodal System Rijeka Central Europe), kojeg je pripremio CIP u suradnji sa SET (Senior Expert Tim) iz HGK županijske komore Rijeka i koji je podastrijet poduzeću „HŽ Infrastruktura“ d.o.o. Zagreb i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture na prihvaćanje i žurnu aplikaciju. Očekuje se da da bi nositelj ovoga projekta trebala biti HATZ.

 

4. CIP će nastaviti vrlo složene procese i aktivnosti s Lučkom upravom Rijeka i poduzećem za upravljanje željezničkom infrastrukturom „HŽ Infrastruktura“ Zagreb na izradi programa formiranja i rada EGIU (Europskog Gospodarsko Interesnog Udruženja), koje treba obuhvatiti Hrvatsku i zemlje Središnje Europe na primarnoj gravitacijskoj zoni Luke Rijeka, s ciljem značajnog povećavanja međunarodnog javnog prometa, jer luke u Trstu i Kopru ne mogu više samostalno apsorbirati novi promet kojega generira Srednji i Daleki Istok prema EU.

 

5. Podnijet je zahtjev Predsjednici Republike Hrvatske, gospođi Kolindi Grabar Kitarović da prihvati pokroviteljstvo Međunarodne konferencije programskoj suradnji i sustavu upravljanja međunarodnim javnim prometom na relaciji EU – zemlje Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka te za izradu i aplikaciju operativnog informacijsko-upravljačkog sustava, kao ključnog čimbenika za uspješno funkcioniranje i održivi razvoj ovoga novoga prometnog sustava utemeljenog na ciljanom smanjivanju eksternih prometnih troškova.

 

6. Kontinuirano se radi na pripremi projektne dokumentacije po natječajima za operativno korištenje bespovratnih sredstava iz izravnih i strukturnih fondova EU na području Rijeke i Zagreba u suradnji sa JASPERS-om i međunarodnim konzultantima, sukladno ponuđenom programu operativne suradnje sa Vladom RH.

 

7. Sudjelovanje i izlaganje prometnih projekata razvoja na međunarodnom sajmu o prometu u Berlinu „INOTRAS“, te na sajmu prometne tehnike i tehnologije „EUROTRANS“ u Szczecinu u Poljskoj, pod pokroviteljstvom HATZ.

 

8. CIP priprema svoj program za nastup na Hrvatsko-kineskom gospodarsko strateškom forumu koji će se održati u ožujku 2019. godine gdje će CIP ponuditi stručnu suradnju na pripremi i aplikaciji određenih operativnih programa i projekata.

 

9. CIP u suradnji sa HGK i pojedinim županijskim komorama koje leže na Jadransko – Ionskom, odnosno Mediteranskom koridoru Trieste – Koper – Rijeka – Zadar …. Igumenitza, priprema međunarodnu konferenciju u Splitu na kojoj će se tražiti potpora EU i Svjetske zajednice za gradnju Nizinske pruge Rijeka – Zagreb (od Zagreba do državne granice već se gradi nizinska pruga) koja postaje ključnim podsustavom ovoga velikog internacionalnog prometnog koridora, koji bi trebao dati ključni doprinos u definitivnom dovođenju eksternih prometnih troškova na održivu razinu najkasnije do 2050.g.

 

10. Nastavak operativne suradnje sa SET (Senior Ekspertni Tim) u HGK ŽKR na pripremi projekata i projektne dokumentacije za korištenje izravnih EU fondova za razvoj međunarodnog javnog prometa preko područja Republike Hrvatske.

 

11. CIP sustavno prati najavu brojnih međunarodnih konferencija i drugih oblika javne rasprave o razvoju suvremenih prometnih tehnologija i nastojati će biti aktivan na svim tim skupovima sa svojim konkretnim i namjenskim prijedlozima i rješenjima utvrđene problematike.

 

Centar za prometno inženjerstvo

Voditelj

prof.dr.sc. Ivan Miloš