Potresno inženjerstvo u Hrvatskoj

 

Razvoj suvremenog potresnog inženjerstva u Europi započinje nakon katastrofalnih potresa u Agadiru, Alžir, 1960 i Skopju,1963. Europsko udruženje za potresno inženjerstvo (European Association for Earthquake Engineering) osnovano je 1964. u Skopju i danas broji 28 članova-nacionalnih društva europskih i neeuropskih mediteranskih zemlja. Hrvatsko društvo za potresno inženjerstvo (Croatian Society for Earthquake Engineering) s tridesetpetogodišnjom tradicijom djeluje na sustavnom praćenju svjetskih dostignuća, potiče doprinos hrvatskih znanstvenika europskoj znanosti putem njihova sudjelovanja na europskim i svjetskim kongresima i djeluje na uvođenju najnovijih spoznaja i znanja u praksu projektiranja i građenja u Hrvatskoj.

Posljednji katastrofalni potresi u Turskoj (17.8.1999.) s desecima tisuća žrtava i zatim u Grčkoj upozoravaju da u ovom području postoji još mnogo toga što je potrebno svladati da bi se postigao društveno prihvatljiv stupanj zaštite ljudskih života i ograničila materijalna šteta na građevinama. Odnosi se to jednako na projektiranje, kao i na izvođenje i izbor prikladnih i kvalitetnih materijala, na nadzor i na održavanje građevina. Čini se da će se iz posljedice potresa u Turskoj moći izvući dragocjene pouke u neadekvatnim konstrukcijama i koncepcijama, ali i o potebi da se pozornost usmjeri na veću kvalitetu građenja.

Vlastiti eksperimetalni rad hrvatskih znanstvenika posebno je izražen u području zidanih konstrukcija u kojem su istraživana mehanička svojstva ziđe i opeke, ziđa od porastoga betona i ziđa od kamena u uvjetima potresnog djelovanja. Teorijska istraživanja obuhvaćaju pitanja vladanja različitih tipova armiranobetonskih zgrada ili njihovih elemenata pri potresu i ponašanje mostova, dok je kod čeličnih konstrukcija analizirano ponašanje spremnika tekućina.

U praktičnoj primjeni teorije dani su doprinosi u projektiranju potresnoga pojačanja zgrada oštećenih u potresima, posebno zgrada kulturne baštine, zidanih od kamena s vrlo raznolikom namjenom: stambenih, poslovnih, muzeja, crkava, samostana i zvonika. Kako je u Hrvatskoj planirana izgradnja oko 2000 km autocesta, projektiranju velikih mostova u potresnim područjima posvećuje se posebna pozornost. Uporaba suvremenih računalnih programa za proračun konstrukcija vrlo je raširena i dobro uvedena.

Iskustvo nekoliko generacija inženjera temeljeno je i na vlastitim opažanjima ponašanja i oštećenja zgrada i drugih građevina u bliskom okolišu, jer se Hrvatska nalazi u području izloženom jakim potresima, koji se ponavljaju po više puta u životnom vijeku građevina.

U zakonodavnom području upravo je u tijeku prihvaćanje cjelokupnog sustava suvremenih europskih norma za proračun konstrukcija (EN 1991 do EN 1998) s kojima će se zamijeniti postojeće hrvatske norme. Sustavni dio čine i norme za građenje u potresim područjima. Očekuje se da će se tako, uz nedavno osnovanu Hrvatsku komoru arhitekata i inženjera u graditeljstvu, omogućiti neometani promet građevinskih proizvoda i sudjelovanje hrvatskih inžinjera u europskoj podjeli poslova projektiranja, izvođenja i nadzora.

Akademija tehničkih znanosti Hrvatske podupire ovo inženjersko područje stimuliranjem stručnih rasprava znanstvenika tehničkih (građevinarstva) i prirodnih (seizmologije i geologije) znanosti, u uvjerenju da će takve rasprave pridonijeti boljem razumijevanju između struka i tehničkom napretku.

Dražen Aničić