U organizaciji HATZ-a održan Okrugli stol pod naslovom „Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020.“

U organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) – Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a održan je 01. srpnja 2015. Okrugli stol pod naslovom „Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020. Okrugli stol održan je u sklopu 8. stručnog skupa „Funkcionalna hrana“ u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, u Zagrebu. U organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) – Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a održan je 01. srpnja 2015. Okrugli stol pod naslovom „Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020. Okrugli stol održan je u sklopu 8. stručnog skupa „Funkcionalna hrana“ u vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, u Zagrebu.

Panelisti okruglog stola bili su: dr. sc. Milica Gačić, voditeljica Centra za kontrolu namirnica PBF-a; doc.dr.sc. Darija Vranešić-Bender, nutricionistica i vlasnica tvrtke „Vitaminoteka“d.o.o; Diana Gluhak, mag. nutric., nutricionistica i vlasnica tvrtke „Sparkle“; Božica Marković, HGK, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu tehnologiju i šumarstvo; Matko Šeremet, vlasnik tvrtke „Aronija live“ d.o.o.; Zoran Šimunić, MBA, vlasnik tvrtke „Naše klasje“d.o.o. Moderator Okruglog stola bio je prof. dr. sc. Damir Ježek s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu Okruglog stola sudjelovalo je tridesetak sudionika, među njima i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a.

Prof. Perić je u najavi skupa istakao kako je ovaj okrugli stol jedan iz serije okruglih stolova čije je održavanje inicirao Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a. Namjera HATZ-a je da se na ovakvim okruglim stolovima kroz osmišljena predavanja raspravlja i potiče tehnološko-organizacijsko unaprjeđenje hrvatskog gospodarstva. Svaki od okruglih stolova usmjeren je na aktualna pitanja jednog od važnih sektora hrvatskog gospodarstva. Na svaki od okruglih stolova pozivaju se kompetentni predavači iz proizvodnog i korisničkog sektora te znanstvene zajednice. Cilj okruglih stolova je ojačati komunikaciju, informiranost i povezanost gospodarstva i HATZ te omogućiti ostvarivanje novih konkretnih projekata za unaprjeđenje i poboljšanje tehnoloških rješenja u proizvodnji te posebice poticati inovacije kao temelj konkurentnosti i gospodarskog rasta.

Na početku Okruglog stola uvodno predavanje na temu „Nove netermalne tehnologije u razvoju prehrambenih proizvoda“ održao je dr.sc. Sven Karlović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga prof. Ježek je naglasio da će osnovni cilj ovog okruglog stola biti pronalaženje odgovora na niz pitanja. Što znanstvenici trebaju znati kada dolaze s novim idejama i tehnološkim rješenjima u industriju i da li je industrija financijski spremna u ovim tržišnim uvjetima koji su u EU i RH, poduprijeti takve ideje? Posebice, koji su glavni argumenti za implemetaciju jedne takve tehnologije u prehrambenu industriju ili u industriju općenito? Što načelno industriju najviše zanima kod takvih tehnologija te ima li industrija mogućnosti razvijati i pratiti razvoj takve tehnologije? Prepoznaje li industrija što joj je trenutno bitno za njihov tehnološki razvoj s obzirom na stanje u EU i perspektive razvoja prehrambene industrije u RH do 2020. godine?

Iz navedenog su proizašla i pitanja na koja bi Okrugli stol trebao dati odgovarajuće odgovore: Koliko je industrija spremna i fleksibilna u primjeni novih tehnologija i njihovoj implementaciji u već postojeći sustav? Koliko je važan profit u odnosu na kvalitetu proizvoda i što industrija želi znati kada im se predlažu nove tehnologije? Da li smo u stanju pratiti i kontrolirati kvalitetu takvih novih prehrambenih proizvoda i do koje mjere te postoje li odgovarajuća legislativa u EU i u RH u svezi istog? Ima li kakvih ograničenja u plasmanu ili proizvodnji takvih prehrambenih proizvoda na prostoru EU-a i RH? Vodi li se dovoljno brige o nutritivnim i organoleptičkim karakteristikama takvih novih prehrambenih proizvoda i da li uopće takve nove tehnologije znatnije utječu na strukturu novih proizvoda i u kojoj mjeri? Kavka je percepcija o takvim proizvodima u javnosti, među potrošačima, u odnosu na način proizvodnje ili na njihove nutritivne i organoleptične karakteristike i kakvo je opće saznanje o tome? Možemo li ostvariti zajedničku suradnju kroz projekte  EU fondova između industrije i znanosti u daljnjem razvoju novih tehnologija ili su sudjelovanja koje takvi fondovi traže od tvrtki preveliki problem i izazov u odnosu na njihovo trenutno financijsko stanje te postoji li rješenja za isto?.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali panelisti i auditorij Okruglog stola može se zaključiti da se ovakvom organizacijom i održavanjem okruglih stolova ostvaruje značaj, posebice s različitog stanovišta prehrambene struke, u boljem jačanju i razumijevanju odnosa između industrije i znanosti. Budući da su prehrambena i fermentativna industrija u RH značajan segment gospodarskog razvoja, ovim okruglim stolom pokazalo se da je ovakav način komunikacije odlična poveznica između znanosti i industrije s ciljem unapređenja znanstvenoga i gospodarskog razvoja Hrvatske kroz unaprjeđenje postojećih i razvoj novih tehnologija. Cilj okruglog stola je bio da se naglasi kontinuirano praćenje tendencija razvoja tržišta novim tehnologijama i proizvodima. Isto tako, važno je kroz ovakvu otvorenu raspravu ukazati na značaj ulaganja u razvoj znanosti s konačnim ciljem primjene i razvoja prehrambene industrije i razvoj takvih proizvoda u RH. Također, jedan od zaključaka je i organizirati bolju opću informiranost potrošača o novim tehnologijama, njihovoj primjeni u proizvodnji novih proizvoda, a posebice u razvoju funkcionalne hrane općenito, kao i o hrvatskim nutritivno visokovrijednim prehrambenim proizvodima. Jedan od zaključaka je i da se male tvrke u primjeni ovakvih novih tehnologija, radi velike početne nabavne cijene uređaja, trebaju udružiti u klastere ili zadruge radi zaštite i ostvarivanja bolje financijske i druge pozicije na tržištu.

Prof.dr.sc. Damir Ježek


Kolačići: Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, na vaše uređaje vršimo pohranu male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Uz prihvat Kolačića vaše pregledavanje stranice će se vršiti nesmetano, a u koliko ne prihvatite Kolačiće možda vam neki od sadržaja neće biti dostupni. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close